Izvanrena Jubilarna Godina Milosrđa otvara se 8. prosinca 2015. na svetkovinu Bezgriješnog Začeća Blažene Djevice Marije, a zatvara se 20. studenoga 2016. godine na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenog. U povijesti crkve bilo je, što redovnih, što izvanrednih svetih godina, ovo je trideseta jubilarna godina. Posvećena je milosrđu te pedesetoj obljetnici završetka Drugog Vatikanskog koncila.
Osvrćući se na židovski Jubilej, slavljen svako 50 godina (označen kao odmor od zemlje, povratak otete zemlje i oslobođenja robova) kršćanski Jubilej, kako je dobro poznato, započeo je s bulom pape Kajetana 22. veljače 1300. godine na blagdan Katedre Sv. Petra.
Svi Jubileji do pape Pia XI bili su redoviti. Spomenuti papa 8. travnja. 1933. godine proglašava izvanredni Jubilej kao stogodišnjicu Otkupljenja a posvećena miru u Evropi.
Ivan Pavao Drugi godine 1983. povodom 1950. godišnjice smrti i uskrsnuća Kristova, proglašava izvanrednu Jubilarnu godinu. Papa Benedikt XVI, proglašava Jubilarna godinu od 28. lipnja 2008. do 29. lipnja 2009. povodom dvijetisućeg rođendana Sv. Pavla.
“Milosrdni kao Otac, geslo je Svete Godine” izvanredno proglašene od Pape Franje. Iako su svi Jubileji posvećeni Božjem milosrđu, Crkva na poseban način, počevši od Ivana XXIII. pa nadalje, posebnu važnost daje “milosrđu”.
Milosrđe i Vatikanski koncil su svjetlonoše koje će nas voditi kroz Jubilej pape Franje.
Milosrđe zato jer Crkva osijeća veliku potrebu proglasiti Milosrđe Božje. Kad navješta milosrđe, život Crkve je autentičniji i vjerodostojniji.
Vatikanski koncil jer Crkva osijeća veliku potrebu posadašnjenja. Drugim riječima Crkva želi biti uključiva a ne isključiva. Približiti se sve više svijetu koji je sve više globaliziran i sve više udaljen od vrijednosti koje nisu tržišne i potrošačke.
Neka nas Milosrđe Božje ispuni i prati kroz sve dane našega života.