Povijest

Povijest Župe Molve

Zagrebački kanonik Ivan u popisu župa od 1334. godine spominje da se u opsegu arhiđakonata komarničkog nalazi selo Moliva, koje ima župnu crkvu Blažene Djevice Marije, a osim toga još i kapelu sv. Nikole. Spomen mjesta pod imenom Molna nalazimo u popisu 1439. godine koje tada pripada đurđevačkom vlastelinstvu. I u popisu župa od 1501. godine spominje se župna crkva Blažene Djevice Marije u selu Moliva. U drugom popisu župa zagrebačke biskupije od 1551. godine spominje se Capella Beatae Mariae in Molina kojom je ono vrijeme upravljao svećenik Lovro. Bila je to čvrsta srednjovjekovna građevina koja je za stoljetnih žestokih turskih navala bila više puta j ako oštećena da bi konačno ostala bez krova, ali je mnogo puta popravljana i tako je opstala.

U 16. stoljeću selo Molve proživljava svoje najteže dane, budući da Turci, nakon pada Virovitice 1552. godine, prodiru i u središte Podravine. Pritom uništavaju sva materijalna dobra, pale kuće i crkve, a ljude odvode u ropstvo. U paničnom strahu, ljudi bježe tražeći sigurnija prebivališta.

Kanonska vizitacija iz 1665. godine govori o crkvi Blažene Djevice Marije u Molvama i oltarnom kipu Marije s Isusom u naručju, te spominje kako punih 160 godina crkva nije kanonski pregledana.

Podravci rado dolaze svojoj Majci Božjoj i to ne samo pojedinačno već u velikim procesijama. Zapisano je da su vjernici đurđevačke i virovske župe 1806. godine, kada je među ljudima vladala kuga, učinili zavjet da će svake godine hodočastiti k Majci Božjoj u Molve iz zahvalnosti za primljene milosti.

Broj stanovnika se polako povećavao, a zbog poslova na siječi šuma dolazili su radnici iz Zagorja, Međimurja, Slovenije i Mađarske. Tako je dolazilo do miješanja stanovništva, a prema izvršenom popisu iz 1825. godine, u selu je bilo 119 kuća, sa 1368 stanovnika.

Godine 1842. selo broji 1827 stanovnika. Povećanjem stanovništa od 1842. godine, pokazala se potreba izgradnje nove župne crkve. Gradnja je započela 1853. godine, a crkva je blagoslovljena 09. studenog 1862. godine, kada je u Molvama župnikom bio Franjo Drobčec (1858. – 1866.).

Tadašnji župnik Blaž Tomašić (1881. – 1921.) dao je srušiti staru proštenišnu crkvu koja je bila srednjevjekovna građevina duga 25 metara i široka 8 metara što je, dakako, u kulturno-povijesnom smislu, ogromna šteta. Na njezinom mjestu sagrađena je poslije kapela koja postoji i danas, a u njoj se tijekom godine čuva kip Majke Božje Molvarske. Svake godine kip se, u velikoj procesiji, donosi u župnu crkvu Blažene Djevice Marije za blagdan Velike Gospe. Godine 1940. u Molve su došle časne sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog iz Zagreba i tu ostale do danas.

Poslije II. Vatikanskog sabora, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper dodijelio je župu Molve na pastoralnu brigu franjevcima konventualcima.
U Molvama se okuplja veliko mnoštvo vjernika na Uskrsni i Duhovski ponedjeljak, a posebno na Veliku Gospu (15. kolovoza).

Po zapisanim podacima župa Molve darovala je 17 svećenika od kojih je mons. dr. Đuro Kokša postao pomoćni biskup Nadbiskupije zagrebačke, te 14 časnih sestara. Pet klerika smrt je zaustavila na njihovom duhovnom putu. Iz ovih se podataka vidi koliko je ovo svetište, Majka Božja Molvarska i vjera uopće važna u duhovnom životu ovdašnjih stanovnika.

© Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Molve | Dizajn: NiV